Hurma – “kruh pustinje”

AutorVildana Semić Isaković, mag.sanit.ing.

Hurma/datulja (lat. – Phoenix dactylifera) je plod palme Phoenix dactylifera, koja pripada porodici Arecaceae. Uzgaja se u suhim tropskim regijama, a izvorni raspon je teško odrediti, jer se proširio kroz kultiviranje već hiljadama godina. Više se ne pojavljuje u divljini, ali općenito se smatra da je nastao u regiji oko Perzijskog zaljeva – sjeverne Afrike, Arapskog poluotoka i sjeverozapadnoj Indiji. Istraživanja su pokazala da je uzgajana još u doba antičkih vremena, u Mezopotamiji i Babilonu, pa sve do pretpovijesnog Egipta, možda već 4.000 godina pr.n.e. Stari Egipćani prvotno su uzgajali hurmu da bi napravili vino od hurme, a jeli su ih samo tokom berbe. Smatrali su ih i simbolom plodnosti, a koristili su ih i za liječenje bolesti mokraćnog mjehura, želudca i crijeva. Osim toga, postoje brojni arheološki dokazi da se hurma uzgajala u istočnoj Arabiji 6.000 godina pr.n.e. Grci i Rimljani su ih koristili za ukrašavanje svojih proslava.

Danas se hurma koristi kao hrana (zbog brojnih pozitivnih utjecaja na zdravlje, lakog transporta i skladištenja), izvor građevinskog materijala (ostaci stabala se koriste za „slamnate“ krovove, te za pletenje košara), te za proizvodnju tzv. pića života (fermentirani napitak od datulja). Osim toga, uzgoj hurmi je veoma rasprostranjen na Arapskom poluotoku, u Iranu, Egiptu, Iraku, Španjolskoj, Italiji i SAD-u. Postoji više od 550 vrsta hurmi, a plodovi se jedu svježi ili suhi, a mogu biti i punjeni s orasima, lješnjacima, marcipanom ili suhim narandžama. Od nje se prave razna slatka jela: kompoti, džemovi, sirupi, med (zvani dibs), ocat.

Sastav hurme

Hurme se razlikuju od ostalog voća u tome što imaju botaničku zrelost u tri različite faze, kada je kemijski sastav hurme različit. Poznavanje kemijskog sastava hurme je od iznimne važnosti. Detaljnom kemijskom analizom utvrđeno je da plod hurme sadrži visok postotak ugljikohidrata (ukupnih šećera 44-88%), masti (0,2-0,5%), 15 soli i minerala, proteina (2,3-5,6%), vitamine i visok postotak vlakana (6,4-11,5%).

Hurma ide iz jedne krajnosti vlage (85% u kimri fazi) u drugu (5-10% u suhim pustinjskim hurmama). Između toga postoji nekoliko nivoa vlažnosti. Sadržaj vlage može biti umjetno manipuliran sušenjem (bilo na suncu ili dehidracijom) da se ona ukloni, ili (vakumskom) hidratacijom ili parenjem, da se vlaga poveća.

Svi šećeri u hurmama sadrže mješavinu saharoze, glukoze i fruktoze (od kojih su zadnja dva derivati od saharoze nakon inverzije). Relativna količina saharoze, fruktoze i glukoze je određena uglavnom prema vrsti hurme, ali se može reći da većina hurmi pripada vrsti invertnih šećera, tj. da se nalaze u fazi kada je skoro sva saharoza pretvorena u glukozu i fruktozu.

Meso hurme sadrži 0,2-0,5% ulja, dok sjeme sadrži 7,7-9,7% ulja. Masne kiseline su prisutne i u sjemenu i plodu hurme, tako sjeme sadrži 14 vrsta masnih kiselina, ali samo njih 8 se javlja u mesnatom dijelu hurme. Nezasićene masne kiseline uključuju palmitoleinske, oleinske, linolne i linolenske kiseline. Sadržaj oleinske kiseline sjemena varira 41,1-58,8%, što upućuje na to da se samo sjeme datulje može koristi kao izvor oleinske kiseline, bez da se u prehrani koristi bilo koji drugi izvor.

Osim toga, hurma u sebi ima  najmanje 15 minerala, a postotak svakog minerala u suhim datuljama varira od 0,1 do 916 mg na 100 g datulje, ovisno o vrsti minerala. Tako se u mnogim sortama kalija može se naći u koncentracija od čak 0,9%. Tako hurma ima 25% više kalija nego banana, iako banana slovi kao vodeća. Ostali minerali i soli, koje se nalaze u različitim omjerima, uključuju bor, kalcij, kobalt, bakar, fluor, željezo, magnezij, mangan, kalij, fosfor, natrij i cink. Osim toga, sjeme sadrži aluminij, kadmij, klorid, olovo i sumpor u različitim omjerima. Hurma sadrži elementarni fluor koji je koristan u zaštiti zubne cakline, osobito kod djece i trudnica. Selen, mineral koji pomaže u prevenciji raka i poboljšanju imunološkog sustava, također se nalazi u hurmama. Hurma sadrži i 23 vrste aminokiselina, od kojih neki nisu prisutni u „najpopularnijim“ vrstama voća, kao što su naranče, jabuke i banane. U njoj je koncentrirano i najmanje šest vitamina, uključujući vitamin C i vitamin B1, tiamin, riboflavin B2, nikotinska kiselinu (niacin) i vitamin A.

Biljna vlakna koja se nalaze u hurmama su bitna, jer sprečavaju apsorpciju LDL kolestarola. Osim toga, vlakna djeluju kao glavni laksativi. Na ovaj način se štiti membrana debelog crijeva, što sprječava tvari koje uzrokuju rak da se vežu za debelo crijevo.

U posljednjih 40 godina, koliko se intenzivno proučavaju hurme, povećana je svjetska proizvodnja hurmi 2,9 puta. Dakle, i ovaj put je jasno da ono što su Uzvišeni Allah i Poslanik Muhammed, a.s,. rekli prije više od 1.400 godina – znanost dokazuje tek unatrag 40 godina.

Zdravstvene koristi konzumiranja hurme

Govoreći općenito o voću, jasno je svima da je to zdrava namirnica, trajno potrebna ljudskom organizmu. Kada promatramo hurmu s tog aspekta dovoljno je pročitati i znati samo njezin kemijski sastav da bi shvatili nužnost svakodnevnog konzumiranja. Međutim, voće ne spada u grupu zdravih namirnica samo zbog već spomenutih nutrijenata nego i zbog obilja drugih fitonutrijenata, a posebno izoflavonoidi. Izoflavonoidi su jaki antioksidansi, potrebni ljudskom organizmu za neutralizaciju viška slobodnih radikala. Nedavna istraživanja su pokazala da je hurma izvrstan izvor ovih aktivnih komponenti. Također je otkriveno da hurma ima sposobnost da uguši slobodne radikale koristeći različite metode, čak i unutar studija koje su našle mali sadržaj ukupnih fenola. Istraživanje je pokazalo takve aktivnosti na hurmama iz Alžira, Omana i SAD-a. Antioksidanti, koji mogu suzbiti reaktivne složene radikale, mogu spriječiti oksidaciju drugih molekula i na taj način imati efekat u zaštiti zdravlja u prevenciji degenerativnih bolsti. Interes za antiokisadantima se povećao iz razloga što imaju visok kapacitet u istjerivanju slobodnih radikala koji su povezani s različitim bolestima.

Preporuča se ujutro nakon buđenja konzumirati 7 hurmi. Naime, spavanje isprazni želudac (kao i post) i jetra ne nalazi ništa što bi iz njega crpila i poslala organima – šećer najbrže stiže do jetre, te ga ona brzo sagorjeva i dobivenu energiju koju šalje mozgu i drugim organima. Znanost je dokazala da su šećer i voda prvo što je potrebno organizmu nakon spavanja (posta). U prilog ovome ide jedan hadis u kojem Poslanik Muhammed, a.s., spominje medinsku hurmu ‘adžvu: „Tko god uzme sedam hurmi za svoj doručak neće patiti od otrova, a niti od opčinjenosti taj dan.“ (Muttefekun ‘alejhi).

Velika količina šećera, odnosno glukoze, fruktoze i saharoze, u hurmi daje trenutnu energiju. Tijelo koristi ugljikohidrate da pravi glukozu, što tijelo koristi da prevede u energiju, a zatim tu energiju koristi za efikasnije kretanje i rad. Glukoza se može odmah koristiti ili skladištiti u mišićima i jetri za kasniju upotrebu. Hurme imaju značajnu količinu željeza što je čini dobrim lijekom u slučaju anemije.

Kao što je već naglašeno, hurma sadrži tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6 i pantotensku kiselinu, a svi ovi vitamini su u grupi koja se zove B-kompleks, i oni imaju mnoge zdravstvene funkcije. Odgovorni su za održavanje nivoa glukoze, osiguravajući energiju i proizvodeći krvne stanice, između ostalog. Hurma je dobar izvor kalcija koji je esencijalan za kosti.

Hurma također ima sastojke koji vraćaju crijevnu floru u normalno stanje. Svojim nikotinskim sastavom poboljšava zdravlje crijeva, sprečavajući razvoj negativnih i pospješujući razvoj pozitivnih bakterija potrebnih za bolji rad crijeva. Pomaže i kod dijareje zbog kalija kojeg sadrže u sebi. Kalij je isto tako potreban organizmu radi održavanja zdravlja i balansa centralnog nervnog sustava, a potreban je i za kontrakciju mišića, što uključuje i lupanje srca.

Ljekovita svojstva hurme/datulje

Trudnoća, porod, dojenje

Hurme stimuliraju maternicu trudnice reguliranjem i pospješivanjem kontrakcija, što olakšava porod. Maternica je relativno veliki mišićni organ i za vrijeme poroda potrebna joj je odgovarajuća količina prirodnog šećera. Hurme su od velike važnosti za trudnice neposredno pred porod, s obzirom da su laksativi – sredstvo za čišćenje – kako bi se pročistilo debelo crijevo i olakšao porod. Očigledno kur’ansko čudo je ajet u kojem Allah Uzvišeni, Merjemi, r.a., preporučuje hurme u teškim porođajnim bolovima. „I porođajni bolovi prisiliše je da dođe do stabla jedne palme. ‘Kamo sreće da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!’, povika ona. I on je, niže nje, zovnu: ‘Ne žalosti se, Gospodar tvoj dao je da niže tebe potok poteče.’ Zatresi palmino stablo, posut će se po tebi datulje svježe.“ (Kur’an, 19/23-25)

Hurma sadrži supstancu koja steže matericu. Ona pomaže da se mišići materice jače stegnu te brže istisnu plod. Ovako stegnuti mišici ublažavaju krvarenje. Zbog šećera, minerala i proteina koje sadrži, a koje žena na porođaju iskonzumira kroz hurmu, bivaju za nju najbolja hrana i daju joj veliku količnu energije.

Isto tako, hurme se preporučaju trudnicama s niskom razinom hemoglobina jer obiluje željezom. Kako je hurma bogata kalcijem, manganom, fosforom i selenom, željezom koji su esencijalni za normalan razvoj ploda osobito u prvom tromjesečju trudnoće, preporuča se njena konzumacija od samog početke trudnoće.

Eksperimenti su također pokazali da hurme sadrže neke stimulanse koji jačaju mišiće uterusa u posljednjim mjesecima trudnoće. To pomaže širenju uterusa i smanjenju krvarenja u vrijeme porođaja. Eksperti za hranu smatraju hurme najboljom hranom za žene koje su na porođaju i one koje su dojilje. Istraživanje provedena na Univerzitetu za znanost i tehnologiju u Jordanu pokazala su da konzumiranje hurmi 4 tjedna prije poroda majkama može da olakša porođajne bolove i smanji postporođajno krvarenje. Žene koje su prije porođaja jele hurme rodile su lakše i brže, za razliku od onih žena koje nisu uzimale ovo voće. Osim toga, hurme su ženama pomogle da prebrode postoporođajnu depresiju, te da proizvedu dovoljno mlijeka za bebu.

Hrana i lijek za djecu

Hurme sadrže prirodni šećer koji se lako apsorbira i probavlja, pa je zato prikladan i siguran za dječji stomak i crijeva. I sok od hurmi je koristan, naročito ako se pomiješa s mlijekom – to je veoma hranljiv i okrepljući napitak za djecu i odrasle. Kašica od hurmi i meda se koristi za liječenje proljeva i dizenterije kod djece i u tom sličaju se uzima tri puta dnevno. Ova kašica također ublažava bolove desni za vrijeme nicanja zubi i olakšava taj proces.

Preporuča se kupovina kvalitetnih vrsta hurmi koje se dobro operu prije uporabe, naročito ako se koriste kao hrana ili lijek za djecu. Ovdje valja spomenuti Poslanikov, a.s., običaj da usta novorođenčeta protrlja dobro usitnjenom hurmom i nahrani ga njome. Znanstveno je dokazano da davanje novorođenom djetetu malo šećera otopljenog u vodi ima dobar učinak i da pospješuje djetetovu otpornost na bolesti. A kako je naglašeno da je šećer iz hurmi vrsta šećera koja se najlakše otapa i probavlja, onda je on prikladan za novorođenčad, s tim da hurma treba da budu usitnjene ili namočena u vodu prije davanja djetetu kako bi ih ono lakše pojelo. Ovo je dokaz da je Poslanik Muhammed, a.s, bio ispred današnjih medicinskih saznanja kada je u pitanju ovaj način ishrane. Suvremeni institut za hranu savjetuje da se djeci koja pate od prirodne nervoze ili hiperaktivnosti daju hurme.

Učinkovito liječenje opstipacije (nadutosti, tvrde stolice)

Hurme se mogu koristiti za liječenje crijevnih smetnji, pospješuju crijevne funkcije i pomažu razvoj korisnih bakterija u crijevima, jer sadrže visoke razine vlakana. Hurme su veoma korisne i u liječenju tvrde stolice jer materije koje se nalaze u hurmama (niacin, nikotinska kiselina) stimuliraju lijena crijeva. Za laksativno djelovanje potrebno ih je preko noći držati u vodi, te ujutro konzumirati u obliku sirupa. U SAD-u hurme se čak industrijski pakiraju u male boce kao lijekovi protiv opstipacije.

Liječenje gojaznosti

Kako hurme sadrže veliki broj različitih hranljivih tvari, u ljudskom organizmu dugo daju osjećaj sitosti. A pošto znamo da je uzrok gojaznosti nemogućnost da se savlada osjećaj gladi i apetit za hranom što čovjeka navodi da uzima velike količine masnoća i šećera, znanstveno je dokazano da  konzumiranjem hurmi kao međuobroka dovodi do manjeg unosa hrane u organizam. Hurme organizmu daju potrebni šećer i stimuliraju rad crijeva što smanjuje osjećaj gladi i potrebu za unosom hrane. Ovo je također opisano u hadisu “U domaćinstvu u kojem ima hurmi, nema gladi.” (prenosi Muslim).

Stručnjak za prehranu i dijete Guzide Arslan ističe da je hurma voće koje sadrži najviše kalorija i šećera, ali i veliku količinu proteina, ugljenih hidrata, vlakana, fosfora, kalcijuma i vitamina. „Pospješujući rad crijeva, hurma rješava problem tvrde stolice i ubrzava aposrpciju hrane, što omogućuje gubljenje kilograma. Uočeno je da su tri hurme pojedene sat vremena prije doručka, ručka i večere smanjile apetit i osjećaj gladi, podstakle rad crijeva, što je u konačnici dovelo do bržeg mršavljenja“, rekla je Arslan.

Lijek protiv upala

Hurme su dobre za liječenje bolesti jetre i čišćenje od otrovnih tvari. Konzumiranje soka od hurmi pomaže u liječenju grlobolje, različitih vrsta groznice i prehlade.

Noćno sljepilo

Hurme su bogate vitaminom A, a također imaju svojstva antioksidansa. Cijeli je niz korisnog djelovanja vitamina A na ljudski organizam, a jedan od osnovnih je što ima pozitivne učinke na ljudsko oko. Vitamin A neophodan je za normalan vid, osobito noću. Nedostatak vitamina A izaziva noćno sljepilo. Smatra se da normalna prilagodba oka za vid po noći traje i do 20-ak minuta. U nedostatku vitamina A ona može biti 100 i više puta dulja. Osim za normalan vid, vitamin A neophodan je za zdravlje oka kao takvog. U nedostatku ovog vitamina oči postaju suhe i javljaju se pečenje i svrbež. Lutein i zeaksantin koji se nalaze u hurmama posebno su važni za mrežicu i makulu oka, jer potpomažu ćelije epitela za dobar vid i mogu sprečiti oštećenje makule, koje se javlja u starost.

Osteoporoza

Osteoporoza je bolest koštanog tkiva u kojoj dolazi do gubitka organskog i mineralnog dijela kosti, zbog čega one postaju krhke i lomljive. Kako hurme sadrže visoku količinu kalcija, istraživanja su pokazala pozitivne pomake u liječenju osteoporoze konzumiranjem svega nekoliko grama hurmi dnevno (3 hurme).

Zubni karijes

Plod hurme je bogat fluorom, a on je vrlo učinkovit u održavanju zdravih zuba, osobito kod trudnica i male djece.

Djelovanje na krvožilni sustav

Hurme snižavaju razinu neželjenog, LDL kolesterola u krvi i smanjuju krvni tlak. Standardna porcija od pet ili šest hurmi daje oko 80 miligrama magnezija, esencijalni mineral koji doprinosi širenju krvnih žila. Istraživanja pokazuju da 370 miligrama magnezija dnevno može smanjiti krvni tlak.

Štiti od moždanog udara

Jedna od ključnih prednosti hurmi je njihova sposobnost da reguliraju zdrav živčani sustav, zahvaljujući bogatom sadržaju kalija. Istraživanje su pokazala da veći unos kalija (oko 400 mg) može smanjiti rizik od moždanog udara za 40%.

Hrana za mozak

Hurme sadrže fosfor, a on igra važnu ulogu kao hrana za mozak. Iz tog razloga se hurme preporučaju u ishrani osoba koje se bave intelektualnim radom.

Utjecaj na imunološki sustav

Hurme imaju učinkovito djelovanje u liječenju raka, za što je zaslužan element selen unutar mesa hurme. Istraživanja su pokazala pozitivne utjecaje na bolesnu jetru i čišćenje organizma od otrovnih tvari, upravo zbog već opisanog antioksidativnog djelovanja hurmi. Također, koriste se u prevenciji raka bilo kojeg organa probavnog sustava.

Hurme i post

Allahov poslanik Muhammed, a.s., imao je običaj iftariti svježim hurmama, ili suhim ukoliko ne bi našao svježe, prije nego što bi klanjao akšam-namaz. Jasno, današnja medicinska istraživanja dokazala su korist ove prakse. Tijekom posta želudac se isprazni, tako da jetra ne može naći dovoljnu energiju da prenese u druge organe. Slatka hrana najbrže stiže do jetre i šećeri se u njoj najlakše pretvaraju u energiju. Kada postač iftari hurmom, ona iz želudca stiže do jetre, a jetra onda šalje potrebnu energiju do ostalih organa i na taj način tijelo je spremno da prihvati i preradi hranu koja se nakon toga za iftar konzumira. Ukoliko se post prekida odmah jedenjem cijelog oborka, čini se šteta tijelu koje je već zbog posta bilo u stanju slabosti. Međutim, prekidanje posta prvo hurmom pomaže u procesu varenja hrane i daje energiju koja pomaže varenju iftarskog obroka.

Zbog ovog otkrića, danas liječnici sve više preporučaju svojim pacijentima da post prekidaju prirodnim šećerom iz voća i vodom. Ovdje valja spomenuti i hadis poslanika Muhammeda, a.s.: “Kad bilo tko od vas hoće da prekine post, neka pojede hurmu jer u hurmi je bereket, a ako ne nađe hurmu nek se napije vode jer voda čisti.” (hadis prenosi Ebu Davud)

Iz ovog vidimo da nas je Poslanik, sallalahu alejhi we sellem, uputio na principe efektivnog posta konzumiranjem hurmi i vode i to mnogo stoljeća prije današnje moderne znanosti i medicine. Poslanikova, a.s., mudrost u savjetovanju da se hurme jedu za doručak sastoji se u tome da one utaljuju glad i tako smanjuju potrebu za unosom druge hrane, pa je i post stoga efektivniji i korisniji. I ako imamo na umu da je post najbolji način da se otklone štetne materije iz tijela, onda je konzumiranje hurmi prilikom prekidanja posta učinkovito kad je u pitanju slabost i umor koje nastaju uslijed nakupljanja štetnih tvari i teških metala u stanicama organizma.

(saff.ba)