KORONA VIRUS SVE VIŠE UZIMA MAHA, IMUNITET JE JAKO BITAN

Korona virus sve više uzima maha i građani su iz dana u dan zabrinutiji. Neizbježna je i gripa u ovom periodu, a ono što je važno za svaki virus jeste jak i otporan imunitet.

Piše: Azra Hadžić

Samo jakim imunitetom možemo se odbraniti od virusa i zaštiti svoje zdravlje. A da bismo imali jak imunitet, trebamo ga jačati cijele godine, savjetuju stručnjaci, a ne samo pred neku opasnost.

Kada kažemo imuni sistem tu je riječ o kompleksnom sistemu integriranom u sve fiziološke sisteme našeg organizma, koji štiti tijelo od infekcije i druge vanjskih i unutrašnjih faktora.

Danas su mahom dostupni različiti proizvodi za jačanje imuniteta, često se preporučuju i prirodni preparati, te nerijetko možemo dobiti i savjete „iz naroda“ kako da sačuvamo naš imuni sistem. Piti dosta tečnosti, jesti što više svježeg voća i povrća, konzumirati med i slično, samo su neki od savjeta.

No, možda i najispravnije, naravno nakon savjeta ljekara, jeste poslušati savjete nutricionista, koji tačno znaju kada i koliko se određene namirnice mogu konzumirati. Razgovarali smo sa nutricionistkinjom Marizelom Šabanović, pa evo njenih preporuka i savjeta za jačanje imunog sistema.

Koja je osnovna preporuka za  jačanje imuniteta?

„Imuni sistem je adaptivan i mijenja se sa životnim ciklusom čovjeka. S obzirom na njegov mehanizam, hranom se može pomoći na više načina:

•                       ojačati probavni sistem putem njegovanja probiote,

•                       povećati unos vitamina, minerala, pigmenata,

•                       povećati unos drugih materija koje djeluju antimikrobno i antivirusno,

•                       povećati unos omega 3 masnih i amino kiselina,

•                       eliminirati negativne životne navike..“

Koji minerali, vitamini, pigmenti imaju vezu sa imunitetom?

  • Svi sastojci hrane imaju neku ulogu u organizmu. Zato nije svejedno da li 100 kcal potiče iz nutritivno bogate ili nutritivno siromašne hrane. Nutritivno bogata hrana će nam pružiti mnogo zaštitnih materija kao što su vitamini, minerali, pigmenti, antimikrobni sastojci itd. S obzirom da je imuni sistem složen, nedvojbeno je da većina upravo tih mikronutrijenata iz hrane može pomoći u jačanju i očuvanju naše odbrane. Praktično je jako teško izdvojiti koji od njih ima veći utjecaj ali treba posebno spomenuti: vitamin C, vitamin D, vitamin A, vitamin B6, B12, folat te minerale cink, željezo, bakar, selen.

U kojim namirnicama najčešće možemo pronaći navedeno?

„Vitamin C : citrusno voće, zelena paprika, jagode, rajčica, brokula, šipak, višnja, crni ribiz, kupus, krumpir, prokulica, repa i drugo lisnato povrće

Vitamin D: riblje ulje, srdela, losos, tuna, maslac, jetra, žutanjak, žitarice, sirevi, gljive, mlijeko i mliječni proizvodi od životinja koje slobodno pasu i sl. Plava riba, posebno srdele i skuše, sadrže veće količine vitamina D.

Vitamin A: većina tamnozelenog lisnatog povrća i tamnožutog/narandžastog povrća (špinat, kelj, mrkva i bundeva) i necitrusnog voća (marelice, breskve i mango) sadrže značajne količine β-karotena.

Organizam može proizvesti vitamin A, retinol, iz β-karotena i drugih karotenoida, tačnije, iz jedne molekule β–karotena nastaju dvije molekule retinala, koji se enzimski pretvara u retinol. Ulje riblje jetre je daleko najbolji izvor vitamina A, kao i životinjska jetra, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi.

Vitamin B6: krompir, integralne žitarice, orašasti plodovi, leća, grah, špinat, mrkva, smeđa riža, mekinje, suncokretove sjemenke, pšenične klice i necitrusno voće, npr. banane. Goveđa jetra, piletina, puretina, tuna, losos, škampi, sir i drugi fermentirani proiozvodi.

Vitamin B12: meso i mesni proizvodi, jetra, perad, riba (posebno losos), škampi, školjkaši (posebno kamenice i Jakobove kapice) i jaja (posebno u žumanjku) te u nešto manjim količinama mlijeko i mliječni proizvodi (sir, jogurt).

Folat: špinat, šparoge, mahunarke (grah, grašak, leća), repa, sjemenke suncokreta, kukuruz, sok od rajčice, prokulica, soja, pšenične klice, peršin, brokula, cvjetača, tikvice, pekarski kvasac, pivski kvasac, naranča, papaja, dinja, banana, maline i jagode. Žumanjak, jetra, bubrezi, losos i mlijeko

Cink: suncokretove i bučine koštice, hrana iz mora, organski uzgojeno meso, gljive, kvasac, jaja.

Željezo: crveno meso, piletina, plodovi mora i druge namirnice životinjskog porijekla, a feri željezo u tamnozelenom povrću, proizvodima od cjelovitih žitarica, orasima i drugoj biljnoj hrani.

Bakar: plodovi mora, iznutrice, orasi, sjemenke, zeleno povrće, crni papar, kakao.

Selen: cjelovite žitarice, šparoge, češnjak, jaja, gljive, nemasno meso i plodovi mora.“

Koje životne navike narušavaju imunitet?

Živimo u doba kada jako malo pazimo na životne navike. Odvojili smo se od prirode. Premalo spavamo, ne krećemo se, stalno smo izloženi nekoj vrsti stresa.

Da ne spominjem pušenje, ispijanje alkohola i uzimanje sredstava za smirenje ili stimulaciju. Čak i pretjerano vježbanje koje isrcpljuje naše tijelo ima negativan utjecaj na imuni sistem.

Zato postoje preporuke za rekrativce 3x sedmično po sat vremena intenzivne fizičke aktivnosti a kretanje (šetnja, hodanje) svaki dan. Naše tijelo treba odmor i san, povezivanje sa prirodom.

Nećete ojačati imunitet zasipajući se dodacim prehrani ako pri tome pušite, pijete i ležite ispred TV-a. Imuni sistem zahtijeva kontinuiranu brigu.

Izvor:hayat.ba