Vodice za ispiranje nosa i usta u pokusima uništile koronaviruse

VODICE za ispiranje usta i nosa te čak dječji šamponi vrlo efikasno uništavaju koronaviruse u laboratorijskim uvjetima, pokazalo je novo istraživanje.

Autori studije predstavljene u časopisu Journal of Medical Virology nadaju se da bi njihovi nalazi mogli pomoći u usporavanju širenja covida-19, osobito u razdoblju dok se čekaju učinkovita cjepiva i lijekovi.

Uobičajena sredstva koja se mogu dobiti bez recepta
U svojem istraživanju tim sa sveučilišta Penn State University u SAD-u testirao je djelovanje uobičajenih sredstava za ispiranje nosa i usta koja se mogu dobiti bez recepta.

Znanstvenici su testirali njihovu sposobnost inaktivacije visokih koncentracija HCoV na kulturama tkiva ljudskih jetara s kontaktnim vremenima od 30 s, 1 min i 2 min.

“Otopina dječjeg šampona za ispiranje nosa od 1% inaktivirala je HCoV više od 99,9% s vremenom kontakta od 2 minute. Nekoliko proizvoda za ispiranje usta i grgljanje bez recepta, uključujući Listerin i proizvode slične njemu, inaktiviralo je virus s učinkom većim od 99,9%, čak i s vremenom kontakta od samo 30 sekundi”, pišu u svojem radu autori.

Efikasnost tek treba potvrditi na ljudima
No ovdje je važno istaknuti da se ne mogu uvijek sva istraživanja provedena u laboratorijskim uvjetima prevesti u zaključke koji bi vrijedili za ljude. Naprotiv, to uspijeva u manjini slučajeva. Da bi se rezultati potvrdili, trebalo bi ista sredstva testirati na ljudima i to u kontroliranim, randomiziranim studijama (CRT) na velikom broju sudionika.

Također, treba imati na umu da u američkoj studiji nije korišten opasni SARS-CoV-2 nego koronavirus prehlade HCoV. S druge strane, činjenica je da je HCoV također ljudski koronavirus te da je genetski sličan SARS-CoV-2.

U svakom slučaju, za sada je još uvijek riječ samo o pretpostavkama koje se istražuju, što znači da nema smisla pohrliti u ljekarne.

Istraživanja na ljudima su u tijeku
Tina Poklepović, suvoditeljica hrvatskog ogranka neovisne svjetske medicinske organizacije Cochrane s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, kaže da u ovom trenutku još uvijek ne znamo koristi i rizike korištenja antimikrobnih vodica za ispiranje usne šupljine ili sprejeva za nos u smanjenju rizika od infekcije covidom-19. No neke studije su u tijeku i uskoro bi trebalo biti dostupnih dokaza.

“Naime, Cochraneova skupina za oralno zdravlje (Cochrane Oral Health Group), zajedno s Cochraneovom ENT skupinom (Cochrane Ear, Nose and Throat Group), provela je tri sustavna pregleda kako bi istražili učinak antimikrobnih vodica za ispiranje usne šupljine i sprejeva za nos u smanjenju transmisije, smanjenju rizika od infekcije i zaštiti zdravstvenih djelatnika te poboljšanju ishoda za oboljele od infekcije covidom-19. Cilj tih radova bio je procijeniti rizike korištenje vodica i sprejeva u bolesnika oboljelih od covida-19, i to s posebnim naglaskom na stope mortaliteta, potrebe za liječenjem, uključujući stope hospitalizacije, potrebe za potporom disanju, dijalizom ili drugim oblicima hemofiltracije, stope nove pojave bolesti u zdravstvenog osoblja koje liječi oboljele, ali i važne štetne učinke, poput gubitka osjeta mirisa, promjene u količini virusa u zaražene osobe te zasićenost kapljica sline virusom”, govori Poklepović.

“Međutim, Cochraneovi pregledi nisu rezultirali zaključkom jer nije pronađena nijedna završena studija. Postoji 16 studija u izradi koje predviđaju uključiti gotovo 1250 pacijenata i ispituju cijeli niz vodica za ispiranje usne šupljine te sprejeva za nos. Među njima je 14 randomiziranih kontroliranih pokusa (RCT), kliničkih studija provedenih u stvarnim životnim situacijama, gdje su pacijenti nasumično raspodijeljeni na jednu ili više različitih intervencija. Ova vrsta studija osigurava najpouzdanije dokaze o djelovanju nekoga postupka”, tumači Poklepović.

Rezultate potvrđuju neka ranija istraživanja
Budući da za sada još uvijek nemamo cjepiva te da nemamo ni osobito učinkovite lijekove osim deksametazona koji ima umjerene efekte, znanstvenici smatraju da bi vodice za ispiranje koje nisu skupe, a nisu ni štetne, mogle biti zanimljiva pomoć koju bi trebalo istražiti na ljudima.

U takvoj situaciji svakako je zanimljivo da nalaze tima s Penna podupiru istraživanja objavljena u Njemačkoj u srpnju, koja su također sugerirala da bi izlaganje vodici za usta moglo znatno smanjiti virusno opterećenje koronavirusom. Važno je naglasiti da je u njemačkoj studiji u testiranjima koja su bila slična američkim korišten SARS-CoV-2. Ipak, ni ona nije provedena na ljudima.

Časopis JAMA piše o koristi ispiranja nosa fiziološkom otopinom
U prilog ispiranju nosa i grgljanju govori i jedna pregledna studija objavljena u američkom medicinskom časopisu JAMA. U njoj autori tumače neke moguće mehanizme korisnog učinka fiziološke otopine.

“Sluznica nosa ima važnu ulogu u urođenom imunosnom sustavu, budući da pruža primarnu obranu od udahnutih virusa, bakterija i drugih čestica. Ova sluznica, koja se sastoji od površinskog sloja sluzi na vrhu vodene baze, zarobljava udahnute čestice koje se potom pokreću donjim cilijama u nazofarinks. U konačnici se slijevaju u probavni sustav, gdje se uništavaju. Sredstva za ispiranje nosa koriste ovu sekretornu oblogu na više načina. Prvo, ispiranje nosa fizički remeti viskozni površinski sloj, uklanjajući sluz i pripadajuće čestice. Uz to, prisutnost fiziološke otopine u nosu pomaže u povećavanju hidratacije dubljeg vodenog sloja te istodobno poboljšava učestalost ritma cilijarnih stanica i smanjuje lokalne medijatore upale. To može biti posebno korisno tijekom virusne respiratorne infekcije, kod koje postoji rezultirajuća mukocilijarna disfunkcija i mukostaza koja se javlja sekundarno kao upalni odgovor”, pišu autori.

“Iako su in vitro studije pokazale ove učinke, neke studije in vivo (na ljudima op.a.) pobudile su zabrinutost zbog lokalnih štetnih simptoma, uključujući nazalno peckanje, začepljenje nosa i rinoreju, što bi ograničilo uporabu hipertoničnih slanih otopina (otopine s većom koncentracijom soli od fizioloških op.a.). Nedavna metaanaliza koja je procjenjivala ispiranje izotoničnom fiziološkom otopinom i HS-om za sve sinonazalne bolesti zaključila je da je HS, s koncentracijom manjom od 5% natrijevog klorida, korisniji od izotonične fiziološke otopine za liječenje sinonazalne patologije. Osim toga, nedavno randomizirano kliničko ispitivanje koje je ocjenjivalo korisnost HS-a za ublažavanje prehlade pokazalo je da smanjuje trajanje bolesti, upotrebu lijekova bez recepta, prijenos na članove kućanstva i ispuštanje virusa”, tumače autori.

Ima potvrda za neke infekcije i na ljudima
Efekti vodica za nos i usta, koji su glavni putevi ulaska respiratornih virusa u organizam, za sada su istraženi na ljudima uglavnom samo u manjim studijama, ponajprije u azijskim zemljama, osobito u Japanu, gdje je grgljanje sastavni dio kulture održavanja higijene. Naime, u Japanu vlasti tijekom sezona gripe i prehlada, uz mjere društvenog distanciranja i nošenja maski, također preporučuju grgljanje.

Jedno randomizirano ispitivanje provedeno u Japanu 2005. pokazalo je da grgljanje grla vodom iz slavine tri puta dnevno smanjuje učestalost infekcije gornjih dišnih putova za 36% .

Jedno drugo randomizirano ispitivanje provedeno u Engleskoj 2019. pokazalo je da je ispiranje nosne šupljine i grgljanje grla hipertoničnom otopinom tijekom 48 h nakon pojave simptoma u bolesnika s infekcijom gornjih dišnih putova značajno smanjilo virusno opterećenje, trajanje bolesti za 1,9 dana, uporabu lijekova za 36% i prijenos na kontakte u kućanstvu za 35%.

Nadalje, u dvjema in vitro studijama o koronavirusima, koji uzorkuju SARS i MERS infekcije, pokazano je da povidon jodid aktivno djeluje na oba virusa (Eggers 2018; Kariwa 2006).

Poklepović kaže da je Cochraneov sustavni pregled iz 2015. godine pronašao dokaze iz pet studija s preko 750 ispitanika, djece i odraslih, koji upućuju na to da bi ispiranje nosa fiziološkom otopinom moglo biti korisno za ublažavanje simptoma akutnih infekcija gornjega respiratornoga trakta bez ozbiljnih štetnih posljedica. No ističe da su rezultati temeljeni na malim studijama, što znači da moramo biti oprezni u njihovu tumačenju.

Mogući mehanizam djelovanja grgljanja
Znanstvenici pretpostavljaju da bi grgljanje moglo biti učinkovito zato što fizičko sredstvo za pranje koje se koristi uzrokuje ispiranje virusa i zaraženih stanica ili uzrokuje kemijsku inaktivaciju virusa.

Pritom treba imati na umu da su koncentracije klora u vodi iz slavine u Japanu često veće od 0,1 mg / L te da u nekim područjima dosežu 0,5–0,8 mg / L, što je dovoljno da osigura inaktivaciju virusa. Pokazalo se da kloridni ioni u hipertoničnoj fiziološkoj otopini inhibiraju replikaciju virusa i da ih stanice koriste za proizvodnju hipoklorne kiseline za postizanje antivirusnih učinaka.

Oprez, moguće su i neke štetne nuspojave
Iako grgljanje grla otopinama klorida i vodicama za ispiranje ima pozitivne rezultate, potrebna su daljnja opsežna ispitivanja kako bi se utvrdila potrebna koncentracija klorida i učestalost grgljanja. Osim toga treba istaknuti da ne postoje razvijene metode za čišćenje dišnih putova.

Također treba imati na umu da pacijenti s visokim tlakom i bolestima bubrega trebaju izbjegavati gutanje prekomjerne fiziološke otopine. Osobe s abnormalnim refleksima gutanja također bi trebale izbjegavati grgljanje kako bi spriječile neočekivano gušenje i aspiracijsku upalu pluća.

Poklepović kaže da je razumljiv značajan interes prisutan u vezi s korištenjem sredstava za ispiranje nosa ili usne šupljine u prevenciji infekcija gornjega respiratornog trakta uzrokovanih virusom, ili bar za ublažavanje simptoma.

“Vodice za ispiranje i sprejevi za nos u oboljelih od covida-19 imaju potencijal smanjiti količinu virusa u orofarinksu i nazofarinksu, što bi moglo dovesti i do smanjenja težine bolesti ili pak bržeg oporavka. Nadalje, smanjena količina virusa mogla bi smanjiti i broj čestica virusa u kapljicama sline koje šire zaraženi pojedinci pa bi to moglo smanjiti i transmisiju bolesti između zaraženih i zdravstvenog osoblja koje ih liječi. Osim toga, postupci su jednostavni i jeftini”, tumači.

Grgljanje i ispiranje nosa nije zamjena za druge mjere
No ističe da je važno naglasiti da vodice za ispiranje, kao i sprejevi za nos, pored korisnih učinaka nose i neke moguće rizike, pa kao i sa svakim drugim liječenjem mogu izazvati alergijsku reakciju.

“Moguće je, također, da korištenje vodice ili sprejeva dovede i do neželjenih učinaka, poput iritacije sluznice, gubitka okusa ili osjeta mirisa, što je ujedno i simptom covida-19, ali i dovesti do poremećaja ravnoteže normalne mikroflore u ustima i u nosu uklanjanjem korisnih mikroorganizama koji su nam važni, jer sprječavaju kolonizaciju patogenim mikroorganizmima, podržavaju imunosni odgovor i imaju brojne druge povoljne funkcije. Ostali neželjeni učinci tiču se iritacije sluznice do ulcerativnih promjena ili bojenja zuba, doduše reverzibilnoga, kao što je to slučaj s klorheksidinom. Važno je stoga obratiti pažnju na potencijalne štetne učinke, jer ako neke studije i pokažu povoljne učinke vodica ili sprejeva, taj učinak očekivano neće biti veliki, jer to obično tako i jest – vrlo malo zdravstvenih intervencija daje velike dramatične učinke”, govori Poklepović.

“Ipak, i te male korisne učinke ćemo moći odvagnuti tek u odnosu na rizike, dakle, tek ako su nam poznati svi potencijalni štetni učinci. Naime, odluka o tome treba li ili ne koristiti neki postupak treba biti informirana jasnim omjerima korisnih i štetnih učinaka, isplativosti i provedivosti postupaka, a sve na temelju rezultata pouzdanih znanstvenih metoda. Nešto što djeluje u teoriji ili u laboratoriju ne mora djelovati u stvarnome životu ili čak može biti štetno. Prihvatljivo objašnjenje zašto nešto djeluje ne daje nam dovoljno pouzdanja da će to stvarno tako i djelovati ili da je sigurno za korištenje. Čak i ako postoje dokazi da nešto djeluje na dobar, povoljan način, veličina tog učinka i njegova sigurnost ne mogu se pretpostaviti. Stoga nam preostaje pričekati dobre, kvalitetne RCT-ove kako bismo mogli donositi odluke za zdravlje ljudi. Sve drugo može nas odvesti na pogrešan put”, zaključuje Poklepović.

Konačno, važno je upozoriti da grgljanje i ispiranje nosa nikako ne bi trebalo doživjeti kao zamjenu za druge epidemiološke mjere – održavanje distance, nošenje maski i pranje ruku, prenosi index.

Izvor:haber.ba