Zlatko Hujić: Nijednim prstom mrdnuti neću, kad nisu htjeli krave, dobit će migrante

dbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH žestoko se protivi ideji Vlade Usnko-sanskog kantona da se na području Bosanskog Petrovca formira centar za prihvat migranata u Medenom Polju. Ističu da Srbi u povratničkim opštinama više nemaju kuda. Problematičnim smatraju i najave iz HDZ-a BiH da će se 13. septembra u Drvaru proslavljati oslobađanje tog grada. U Odboru smatraju da je Drvar bio okupiran, a ne oslobođen.

Aneks 7
​Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović ističe da su Srbi u povratničkim mjestima na raskrsnici gdje treba da odluče hoće li ostati ili ponovo otići u izbjeglištvo.

“Najava Vlade USK-a o premještanju migranata iz migrantskih centara iz Bihaća u selo Medeno Polje pored Petrovca bi značila da se apsolutno svi mogu da sele iz Bosanskog Petrovca, i Srbi i Bošnjaci. Cijelo to područje gdje žele da nasele migrante je povratničko i to je direktno kršenje aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, koji se odnosi na povratak. Ne tražimo nikakvu povoljnost u Federaciji, već samo tražimo da nas niko ne stavlja u situaciju da nam ljudi iz afroazijskih zemalja, koji imaju sklonost ka nasilju, hodaju po Petrovcu i okolnim selima”, istakao je Radanović.

Bivši načelnik Bosanskog Petrovca, sada zastupnik u Skupštini USK-a, Zlatko Hujić tvrdi da je za vrijeme njegovog mandata prihvaćena ideja da na prostoru općine investira privrednik Jusuf Arifagić. Ideja je bila, kaže, da tu nastane najveća farma u ovom dijelu Evrope. Prema njegovim riječima, politika koja je otjerala privrednike, sada se suočava sa dolaskom migranata.

– Ovdje je za sve krivo Opštinsko vijeće. Skup SDA i SNSD-a, to je važno. To je grupa primitivaca, neškolovanih, priučenih, umišljenih ratnih profitera koji su Petrovac gurnuli nazad. Ovo su sada posljedice. Godinama sam htio javni poziv da dođu privrednici i milioneri kao što je Jusuf Arifagić, da ova silna polja, jer je to je jedna od najvećih općina u BiH, da se zasiju fino žitarice, pašnjaci i da se zapošljavaju ljudi. Ovdje ima samo desetak zaposlenih Srba povratnika i ima nekoliko stotina krava. Arifagić je htio 5.000 krava i sva ova polja da uzme pod zakup. Ljudi u Općinskom vijeću su to glat odbijali. To je jedan od razloga zašto sam ja napustio funkciju načelnika, oštar je bio Hujić.

Dodaje kako je sada logičan slijed da dođu migranti kada nije bilo mjesta za krave i investicije.

– Nijednim prstom mrdnuti neću. Ovo se sve dešava zahvaljujući Općinskom vijeću i koaliciji SDA i SNSD-a. To su ljudi koji sveukupno nemaju 14-15 godina škole. To je njihova bila vizija. Nisu htjeli dati investitorima, nisu htjeli dati Jusufu Arifagiću koji je poznat u čitavom regionu. Mogao je dignuti sve mljekare, praviti tvornice stočne hrane. Sve rade protiv tog čovjeka, koji je čak i ugovor raskinuo i izgubio 6.000 KM. Ogorčen je. E, sad nek’ im dođu migranti. Kao zastupnik prstom neću mrdnuti. Svakako sam od Petrovčana dobio samo 100 glasova, sve ostalo iz ostatka kantona, a 3.200 sam ukupno imao, riječi su Hujića.

Prijeti kolaps
​Općinsko vijeće Bosanskog Petrovca nedavno je usvojilo rezoluciju kojom ideju Vlade USK-a smatra neprihvatljivom.

– Problem migranata i migrantske krize rješavati preko leđa građana Bosanskog Petrovca izazvalo bi kolaps u našoj lokalnoj zajednici i mi ne bismo mogli funkcionisati. Opština koja ima svega 4.000-4.500 stanovnika, ako dođe nekoliko hiljada migranata, tu se mijenja kompletna situacija, tako da smo morali reagovati i svim sredstvima ćemo se boriti protiv takvog načina rješavanja migrantske krize, koja nije u skladu sa zakonskim propisima i humanim normama, kazao nam je načelnik Općine Bosanski Petrovac Dejan Prošić.

On negira navode Hujića da je Općinsko vijeće odbilo investitore. Smatra ih glupostima i nebulozama.

– To nema veze s vezom, to su nekakve ocjene prozaične, ne znam kako to misli, ko je zabranio investitorima da dolaze, nije mi jasno, dodaje načelnik Prošić.

Odbor za zaštitu prava Srba u FBiH žestoko se protivi i HDZ-ovoj najavi obilježavanja godišnjice oslobađanja Drvara.

– Oni pričaju da je to oslobođenje Drvara, da će 13. septembra da slave okupaciju Drvara u Drvaru, a znamo da je Drvar prije rata bio apsolutna srpska većina, 97 posto. 13. septembra oni hoće da slave oslobođenje Drvara, dan kada je Splitska gardijska brigada ušla u Drvar. Ljudi koji nikakve veze nemaju sa Drvarom hoće da slave oslobođenje Drvara, to smatramo uvredom, ističe Radanović, konstatirajući da će svim mogućim sredstvima spriječiti najave HDZ-a o dolasku kolone iz Livna u Drvar 13. septembra.

– Šta podrazumijevaju sva moguća sredstva? Blokada puteva, poziv svim Srbima porijeklom iz Drvara, Grahova, Glamoča, Petrovca da dođu i da fizički spriječimo ljude iz Livna da uđu u Drvar i da održavaju nekakvo slavlje koje bi prkosilo većinskom stanovništvu, dodaje Radanović.

Životna pitanja
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare, Radanović se osvrnuo i na sporazum SDA, HDZ-a i SNSD-a o formiranju Vijeća ministara BiH. Navodi da je sporazum dobar, ali da ga treba implementirati.

– Ono što nas konkretno zanima u tom sporazumu i što smo identifikovali kao izuzetno značajno za Srbe u FBiH, jeste da će se u institucijama na svim nivoima osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda. To bi značilo da će u USK-u biti zaposleno 20 posto Srba, da će u Tuzlanskom kantonu biti oko 24 posto zaposlenih Srba. Nažalost, imamo dokument Vlade TK-a u kojem se vidi da su od 251 službenika Vlade, samo četiri Srbina. Što se tiče namještenika, od 196, samo je troje Srba, naveo je Radanović.

Zoran Jovanović, član Srpskog građanskog vijeća iz Tuzle, smatra da nijednom narodu u Tuzlanskom kantonu nije sjajno.

– Razloge znamo svi. Samim tim nije ni položaj građana srpske nacionalnosti na zavidnom nivou. Imali smo poslije rata izuzetno dobar povratak na područje TK-a, posebno u grad Tuzlu i općine Lukavac, Živinice i Srebrenik. Izuzetno dobar povratak, sa velikim brojem mladih ljudi. Nažalost, većina njih je otišla, ili su otišli u treće zemlje, ili su se vratili u mjesta gdje su bili tokom rata. Razlog – neriješena pitanja za život običnog građanina, kaže nam Jovanović.

Dodaje kako odlaze kompletne porodice iz ovog kantona, ne samo srpske nacionalnosti, te da broj ljudi u skupštini nije pokazatelj stanja jednog naroda.

oslobodjenje/cazin ba