BANJA GUBER Analizom šest izvora potvrđena ljekovitost vode

Ovi izvori imaju najbolje medicinske pokazatelje od svih banja u bivšoj Jugoslaviji, a prema tim svojstvima, među prvima je u Evropi i svijetu

Institut za rehabilitaciju iz Beograda uradio je laboratorijsku analizu sa šest izvora ljekovitih voda Crnog Gubera u Srebrenici koja je potvrdila raniji naučni kvalitet ovih ljekovitih voda.

Uzorci blata

Analiza je obavljena s ciljem pokretanja rada Banje Guber. Osim uzoraka sinus vode, ljepotice, očne vode i izvora Velikog Gubera, uzeti su i uzorci blata nataloženog željezom, kojeg najviše ima u ovdašnjim ljekovitim vodama.

  • Čurtović: Utvrditi klimatske uvjete

    Čurtović: Utvrditi klimatske uvjete

    FOTO: S. SMAJLOVIĆ


Doktor Milisav Čurtović, specijalista balneoklimatologije, za „Avaz“ kaže da su uzorci uzimani radi potvrđivanja dokazanog kvaliteta vode jer, kako kaže, potrebno je, osim analize vode, utvrditi klimatske uvjete i plinove oko svih izvora.

– Prirodne ljekovite vode ne mogu ostvariti pozitivno liječenje van banje. Ne postoje štetna dejstva, ako se ove vode koriste van banje, ali izgube svoju efikasnost. Najefikasnije su kada se konzumiraju iz usta izvora – kaže doktor Čurtović.

Sadrži željezo

Dokazano je, kaže on, da izvori Gubera u sebi sadrže sto posto željeza, što ima veliku efikasnost u liječenju malokrvnosti, reumatskih i kožnih oboljenja. Ovi izvori imaju najbolje medicinske pokazatelje od svih banja u bivšoj Jugoslaviji, a prema tim svojstvima, među prvima je u Evropi i svijetu.

Načelnik Srebrenice Mladen Grujičić kaže da je, na prijedlog lokalne zajednice, Vlada Republike Srpske formirala tim za pokretanje rada Banje Guber, gdje bi u prvoj fazi posao dobilo 100 radnika, a prva ulaganja u pokretanje rada banje počet će polovinom ove godine.

Specijalna bolnica

Prema riječima Grujičića, Vlada RS donijela je odluku o osnivanju JZU „Specijalna bolnica“ u Srebrenici, koja će se baviti eksploatacijom i liječenjem ljekovitih voda Crnog Gubera. U naredne četiri godine za izgradnju objekata, infrastrukturu i ostale potrebne sadržaje, na godišnjem nivou, bit će ulagano po 10 miliona maraka.

Izvor:avaz.ba