Ispod 900 metara ledene površine Antarktika naučnici pronašli život, gdje ga ne bi trebalo biti

James Smith i Paul Anker iz projekta British Antarctic Survey napravili su rupu u 900 metara debeloj ledenoj ploči Filchner-Ronne kako bi analizirali blato na morskome dnu. Na njihovo iznenađenje, sonda je snimila stijenu na kojoj su obitavali živi organizmi.

Slučajno otkriće morskog života ispod ledene površine Antarktike baca sumnju na neka naša prijašnja shvaćanja o kriterijima za postojanje živih organizama na hladnim i dalekim planetima u našem Sunčevom sustavu.

16 spužvi i 22 neidentificirane životinje vidi se na slikama, među kojima bi moglo biti vitičara. Ovo je prvi put da su ispod antarktičkog ledenog pokrivača pronađene stacionarne životne forme, piše Newscientist

 

Hrana im je udaljena 260 kilometara
“Smatrali smo sa razlogom da na tim dubinama ne bi smjelo biti života”, kazao je biolog Huw Griffiths iz projekta British Antarctic Survey. Biolog Griffiths je analizirao snimke i zaključio da ovi organizmi vjerojatno preživljavaju na hranjivim tvarima koje prenosi voda od -2°C. No, još nije jasno kako su ovi životni oblici opstali toliko daleko od očitih izvora hranjivih sastojaka, s obzirom na to da je ova ploča 260 kilometara udaljena od otvorenih voda gdje borave fotosintetski organizmi.

Štoviše, hrana za spužve je putovala još duže, kaže Griffiths. S obzirom na ono što znamo o oceanskim strujama na tom području, čini se da je najbliži izvor sunčeve svjetlosti udaljen 600 kilometara. Život je mnogo prilagodljiviji nego što se mislilo

Jesu li živa bića na ovim stijenama neke nove vrste, još nije jasno. Nije poznato niti koliki im je životni vijek – neke spužve na Antarktici su stare više od 10.000 godina. Dodatno, još uvijek je misterij koliko se često ovi organizmi hrane; jednom godišnje, jednom u desetljeće ili čak jednom u stotinu godina.

Ovaj nalaz je značajan jer pokazuje da je život u najtežim okruženjima Antarktike prilagodljiviji i raznovrsniji nego što se mislilo.
“Ovo nije neko groblje na kojem se nalazi nekoliko jedinki, stvar je mnogo složenija” ističe Griffiths .

Saznanje kako su se ovi organizmi prilagodili staništu koji je daleko od izvora hrane moglo bi pomoći naučnicima da razumiju na koji se način život razvijao tijekom razdoblja od prije nekoliko stotina milijuna godina kada je naš planet bio u potpunosti pokriven ledom.

Izvor:haber.ba