SARAJEVSKI ĆEVAPI, HERCEGOVAČKI MED, TRAVNIČKI SIR… JOŠ ČEKAJU DA IH BIH ZAŠTITI

Zanemariv je broj proizvoda koji su zaštićeni ovom oznakom, dok su na međunarodnom nivou zaštićena tek dva.
Iako bogata domaćim proizvodima, zanatima, tradicionalnim recepturama…, o kojima može svjedočiti svako ko je barem jednom posjetio ovu zemlju, BiH je tek mali broj njih zaštitila oznakama porijekla, piše Večernji list BiH.

U Evropskoj uniji po proizvodima koji nose oznaku porijekla prednjači Italija, čijih oko 800 proizvoda, uglavnom vina, nosi tu oznaku. Ukupna vrijednost tih proizvoda prelazi 15 milijardi eura, a od izvoza zaradi više od sedam milijardi. U BiH je suprotna situacija. Zanemariv je broj proizvoda koji su zaštićeni ovom oznakom, dok su na međunarodnom nivou zaštićena tek dva. Uglavnom su to poljoprivredni i zanatski proizvodi, među kojima su kestenov med Cazinske krajine, hercegovački med, kreševsko potkovano jaje, gračaničko keranje, ljubuški rani krompir, sarajevske papuče, sarajevski filigran itd. U RS-u je za sada samo jedan proizvod zaštićen oznakom porijekla – nevesinjski krompir.

Taj kraj poznat je po krompiru, ali sada, kada imate zaštitu porijekla, taj proizvod postaje i skuplji te možete staviti oznaku odakle dolazi, a sama oznaka donosi određene prednosti – kazao je Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinja.

Oznaka porijekla je svaka oznaka kojom se neka zemlja ili mjesto koje se u njoj nalazi, izravno ili neizravno, označava kao zemlja ili mjesto porijekla proizvoda. Oznaka porijekla upotrebljava se za obilježavanje prirodnih, poljoprivrednih, industrijskih, zanatskih i proizvoda domaće proizvodnje. Ime porijekla je geografski naziv zemlje, regije ili lokacije koji služi kako bi označio proizvod koji odatle potječe, čiji su kvaliteta i posebna svojstva isključivo ili bitno uvjetovani geografskom sredinom koja obuhvata prirodne i ljudske čimbenike i čija se proizvodnja, prerada i priprema u cjelini odvijaju na određenom ograničenom području. Postupak za registriranje geografske oznake/imena porijekla pokreće se podnošenjem prijave Institutu. Prijava se može podnositi samo na jednu oznaku ili ime geografskog područja i samo na jednu vrstu proizvoda.

Prisvojit će ih drugi

Potrebno je dostaviti popunjen zahtjev za priznanje geografske oznake/imena porijekla, dokumentaciju i uplatu. Prijava se podnosi u pisanoj formi izravno ili poštom, kao i faksom pod uvjetom da se u roku od osam dana od njezina podnošenja Institutu dostavi u odgovarajućem broju primjeraka. Iz navedenoga je jasno da u ovom segmentu BiH zaostaje za zemljama Evropske unije koje su prednosti oznake geografskog porijekla već odavno prepoznale te ih koriste, a na tome imaju zaradu. Razlog ovakvom stanju u BiH dijelom se može tražiti u nedovoljnoj informiranosti, ali i drugim preprekama koje se javljaju na putu do zaštićenog proizvoda. A moglo bi biti drugačije. Procjenjuje se da u BiH postoji više od 140 proizvoda koji bi mogli biti zaštićeni oznakom geografskog porijekla. Među njima su sarajevski ćevap, bosanski sudžuk, travnički i kupreški sir… Sve njih, ako se ne zaštite u BiH, lako može prisvojiti neka druga država. Ne bi to bio prvi pokušaj u regiji. Podsjetimo na dugogodišnji spor između Hrvatske i Srbije oko kranjske kobasice koji je na razini Evropske unije presuđen u korist Slovenije ili na sarajevske ćevape koji su u Hrvatsku uvezeni iz Slovenije.
Izvor:hayat.ba